Osnovne informacije

Prošlost

 

Knjižničnu su djelatnost u Čepinu paralelno provodile dvije knjižnice: Knjižnica Centra za kulturu “Polet” Čepin i Hrvatska čitaonica “Matija Gubec” Čepin, sve do 1995. godine kada je provedeno njihovo udruživanje, a od 1996. godine djeluje općinska narodna knjižnica pri Centru za kulturu Čepin. Centar za kulturu “Polet” Čepin pravni je sljednik Narodnog sveučilišta Čepin, osnovanog na prijedlog Narodnog odbora općine Čepin 1. veljače 1961. godine.

 

Knjižnica Narodnog sveučilišta Čepin otvorena je 1. rujna 1961. godine sa 1.700 knjiga iz knjižnice osnovne škole u Čepinu i Čitaonice “Prosvjeta” Čepin, a imala je i čitaonicu sa sekcijom za šah i stolni tenis. Narodno sveučilište mijenja naziv u Centar za kulturu “Polet” Čepin 1. studenoga 1979. godine, a uz rad knjižnice i čitaonice u Čepinu organizira rad knjižnica u još 25 seoskih mjesnih zajednica tadašnje općine Osijek (Ada, Beketinci, Bijelo Brdo, Briješće-Livana, Čepinski Martinci, Čokadinci, Dalj, Dalj Planina, Erdut, Ernestinovo, Hrastin, Josipovac, Ivanovac, Koprivna, Laslovo, Palača, Paulin Dvor, Petrova Slatina, Sarvaš, Silaš, Šodolovci, Tenja , Tenjski Antunovac, Vladislavci, Vuka).

 

Hrvatsku narodnu čitaonicu “Matija Gubec” Čepin osnovala je 28. studenoga 1895. godine skupina tadašnjih uglednika u kavani Mavre Hernutha, na osnovu prijedloga Franje Bato. Već je 2. prosinca iste godine osnovan Inicijativni odbor koji je izradio Pravila “čepinske čitaonice” odobrena dekretom Kraljevske vlade broj 64.333 od 26. siječnja 1897. godine. Prvih je deset godina čitaonica radila u Hernuthovoj kavani (kasnije Centar za kooperaciju IPK Osijek-poljoprivredna zadruga). 1908. godine čitaonica seli u gostionicu Antuna Kralika, starijeg. Na Glavnoj godišnjoj skupštini, održanoj 26. siječnja 1908. godine, zaključeno je da se čitaonica nazove “Hrvatska čitaonica mjesta Čepina”. Izbijanjem Prvog svjetskog rata 1914. godine rad čitaonice zamire punih 6 godina, sve do 27. lipnja 1920., kada je ponovo obnovljena, te je 27. studenoga iste godine proslavljena 25. godišnjica osnivanja čitaonice. Za vrijeme Drugog svjetskog rata ponovo zamire rad čitaonice, a nakon rata preseljena je u prostorije Vilima Biglbauera te 1946. godine dobiva novi naziv Hrvatska čitaonica “Matija Gubec”. Krajem 1962. godine kuću kupuje Josip Kovačević koji daje prostorije na besplatno korištenje HNČ “Matija Gubec”, a ujedno i radi kao knjižničar, sve do 1980. godine kada Čitaonica seli u društvene prostorije u Ulici Ignje Batrneka 13. Poslije Domovinskog rata počelo se razmišljati o udruživanju HNČ “Matija Gubec” Čepin s Centrom za kulturu “Polet” Čepin u jedinstvenu ustanovu. 22. rujna 1994. godine Odbor HNČ “M. Gubec” donosi odluku o udruživanju, a 12. siječnja 1996. godine Centar za kulturu “Polet” Čepin preuzima knjižnu građu HNČ “M. Gubec” te je tako ugašen njezin stogodišnji samostalni rad.

 

8. svibnja 1996. godine u sudskom je registru Trgovačkog suda u Osijeku promijenjen naziv Centra za kulturu “Polet” Čepin u Centar za kulturu Čepin, sa sjedištem u Čepinu, Kralja Zvonimira 96, gdje je i danas i u čijem je sastavu općinska narodna knjižnica.

Sadašnjost

 

Status knjižnice
Knjižnica je jedina profesionalna kulturna ustanova u Općini Čepin koja promovira opće kulturne vrijednosti svih umjetnosti. Kulturna je i informacijska ustanova koja, slijedeći općeprihvaćene ciljeve društva i načela stručnoga rada, odabire, nabavlja, obrađuje, u fizičkome i obavijesnom smislu sređuje te čuva i daje na korištenje knjižničnu građu, a preko organiziranih službi pruža raznolike usluge aktivnim i potencijalnim korisnicima. Narodna knjižnica prikuplja raznovrsnu građu, otvorena je svim slojevima pučanstva, a službama i uslugama potiče i širi opće obrazovanje, stručni i znanstveni rad te se posebno zalaže da svi slojevi pučanstva steknu naviku čitanja i korištenja raznolikih knjižničnih usluga. Podupire i osigurava izvore za samostalni rad pojedinca i/ili grupe na svim stupnjevima obrazovanja, smanjujući razlike između pojedinaca i zabilježenog znanja. Brzo osigurava pojedincu, odnosno grupi, točnu i iscrpnu informaciju o traženom predmetu, aktivno djeluje na razvijanje i njegovanje pozitivnog stava prema rekreaciji i provođenju slobodnog vremena.

 

Misija je Knjižnice omogućiti svojim korisnicima daljnje napredovanje u znanju i kreativnosti za dobrobit zajednice.  Temeljni je zadatak Knjižnice posredovanje informacija u skladu s obrazovnim, opće informacijskim, kulturnim i rekreacijskim potrebama korisnika. Narodna knjižnica Čepin djeluje u sastavu Centra za kulturu Čepin, iako je rok za izdvajanje i osamostaljivanje knjižnica koje se nalaze u sastavu centara za kulturu, otvorenih i pučkih učilišta i sličnih ustanova istekao 31. prosinca 2005. godine (Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o knjižnicama NN 104/2000). Ispunjavanjem zakonske obveze, Knjižnica bi postala samostalna općinska knjižnica koja se, prema Standardima za narodne knjižnice u RH (NN 58/99), a obzirom na veličinu područja koje svojom djelatnošću obuhvaća (12.901 stanovnika), svrstava u V. tip narodnih knjižnica (od 10.000 do 20.000 stanovnika).

 

Knjižnica nema organiziranu mrežu ogranaka, knjižničnih stanica, stacionara ni bibliobusa.

 

Prostor i oprema
Knjižnica zauzima cijeli kat Centra za kulturu i prostire se na 182 m². Izdvojen je posudbeni odjel za djecu i mlade od posudbenog odjela za odrasle i organizirana je suvremena čitaonica s laptopima za korisnike s pristupom internetu. Taj se prostor koristi i za raznovrsne programe i aktivnosti koje knjižnica organizira kao središnja kulturna ustanova.
U čitaonici, uz laptope, korisnici imaju mogućnost korištenja Clevy Maestro paketa za disleksiju – alat za rad s djecom s teškoćama u čitanju.

Referentna građa izdvojena je u ostakljenim ormarima koji se nalaze uz posudbeni pult. Zavičajna zbirka smještena je u posebnoj prostoriji zajedno s ostalim posebnim zbirkama (vrijednim nakladničkim cjelinama, BDI zbirkom i sl.).

Zatvoreno spremište dislocirano je i smješteno u neadekvatnom i nepristupačnom prostoru.

 

Financiranje
Redovnu djelatnost Knjižnice financira Općina Čepin. Knjižnica se prijavljuje na Natječaj za potrebe financiranja javnih potreba u kulturi, koji svake godine raspisuje Ministarstvo kulture RH. Dobrodošle su donacije i sponzorstva.

 

Knjižnična građa
Građa je podijeljena na dječji fond i fond za odrasle, pri čemu se koristi UDK klasifikacija. Korisnicima je, osim beletristike i popularno-stručne literature, dostupna i građa smještena u čitaonici: referentna zbirka (enciklopedije, leksikoni, rječnici…), stručna literatura koju ne mogu posuđivati izvan prostora knjižnice, periodika (novine i časopisi), elektronička zbirka te literatura na stranim jezicima. Izdvojena je i zavičajna zbirka (djela autora koji su životom ili radom vezani za Čepin te djela o Čepinu ili njegovu stanovništvu, bez obzira na mjesto objavljivanja) te zbirka RARA, zbirka starih i rijetkih knjiga objavljenih do 1940. godine.

 

Fond se oblikuje kupnjom koju financiraju lokalna uprava i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske te darovima nakladnika, autora i korisnika. Poseban je oblik dara Otkup Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Ovom je sinergijom u posljednjih desetak godina fond porastao za osamnaest tisuća svezaka. Godišnje se prosječno kupuje oko tisuću svezaka knjiga, nekoliko naslova novina i časopisa, desetke CD-ROMova i DVD-ova, a Ministarsvo kulture otkupi oko  petsto svezaka građe.

 

Obrada građe
Knjige inventara vode se uredno i prema važećim propisima. Građa se tehnički obrađuje i klasificira, a od 2008. godine Knjižnica je uključena u Projekt formiranja skupnog kataloga knjižnica Osječko-baranjske županije, koristeći program Crolist. Na taj je način, do polovice 2011. godine, katalogizirano 8.000 jedinica vidljivo kroz On-line katalog. Periodika se ne uvezuje i ne inventarizira, ali se časopisi čuvaju. Neknjižna građa se također ne obrađuje, već se samo čuva. Ovu građu korisnici mogu koristiti samo u čitaonici. U tijeku je obrada knjižne građe, a kada taj veliki posao bude završen, treba, prema pravilima struke, obraditi i neknjižnu građu.

 

Zaštita građe
Djelomično se građa zaštićuje zaštitnim folijama. Revizija i otpis provedeni su 2006. godine, a slijedeća se planira prilikom preseljenja u nove prostore. Vrijedna i rijetka građa zaštićena je u čitaonici, kao i zavičajna zbirka. Kako bi zaštitili vrijednu građu i opremu, tijekom 2008. godine instalirana je protupožarna i protuprovalna zaštita.

 

Korištenje knjižnice
Stanje knjižnog fonda na dan 31. prosinca 2017. godine je: 27.000 svezaka. Upisano je 608 članova, knjižnicu je tijekom godine posjetilo 10.374 korisnika koji su posudili 21.292 jedinice građe. Osiguran je besplatan upis korisnicima socijalne pomoći, novorođenčadi s područja općine Čepin, hrvatskim ratnim vojnim invalidima i osobama s invaliditetom (50% i većim).

Otvorenost za korisnike je 50 sati tjedno.

 

Osim nabave, stručne obrade (tehničke obrade, klasificiranja, signiranja, inventarizacije, katalogizacije) i davanja na korištenje građe te vođenja knjižnične statistike, Knjižnica tijekom godine provodi niz aktivnosti: promocije knjiga, književne susrete, izložbe novih knjiga, tematske izložbe povodom značajnih obljetnica ili praznika, organizira Dane otvorenih vrata, posjete knjižnici najmlađih iz DV Zvončić, likovno-literarne radionice, posjete drugim baštinskim institucijama (muzeji, arhivi…), organizira kazališne predstave (DV Zvončić, OŠ Miroslava Krleže i OŠ V. Nazor, Briješće, Čepinski Martinci, Beketinci, Dom za starije i nemoćne Čepin), posebnim programom obilježava Noć knjige 23. travnja,  Mjesec hrvatske knjige (15. listopada do 15. studenoga), Dan općine Čepin, državne blagdane i značajne datume, provodi Nacionalni kviz za poticanje čitanja u suradnji s Hrvatskim centrom za dječju knjigu,  surađuje s Dječjim vrtićem “Zvončić” iz Čepina, dvjema čepinskim osnovnim školama, udrugama, gospodarskim i drugim subjektima, s drugim Knjižnicama i baštinskim institucijama (arhivi, muzeji) te udrugama građana i institucijama civilnog društva. Posebno treba istaknuti suradnju s povjesničarima OŠ Vladimir Nazor pri realizaciji nekoliko zavičajnih projekata što je rezultiralo postavljanjem zanimljivih izložbi koje su izazvale veliki interes korisnika te doprinijele bogatstvu zavičajne zbirke.

 

Centar za kulturu Čepin suizdavač je Biltena općine Čepin.

Budućnost

 

Paralelno s tekućim poslovanjem, Knjižnica razvija viziju svog razvoja u bližoj i daljoj budućnosti. Planovi su podijeljeni na dugoročne i kratkoročne.

 

U skladu sa Zakonom o knjižnicama i Standardima za narodne knjižnice, neophodno je osigurati: adekvatan prostor, opremu, dovoljan broj stručnih djelatnika i sredstva za konstantno financiranje ovog sustava. Na taj će način sredina imati jaku i suvremenu knjižnicu u skladu s demografskim, socijalnim i geografskim čimbenicima. Smatramo da narodna općinska knjižnica u Čepinu, podržana i financirana od svoje lokalne zajednice, poštujući minimume Standarda za narodne knjižnice, vezane uz prostor, opremu i kadrove, može kvalitetno osigurati pristup znanju i informacijama svojim aktivnim i potencijalnim korisnicima.

 

Prijeko je potrebno osigurati pretraživost građe Narodne knjižnice Čepin putem Interneta. Osim toga intenzivno se radi na automatizaciji poslovanja i izradi On-line kataloga. Obradom cjelokupnog fonda bit će stvoreni preduvjeti za prelazak na elektroničku posudbu i automatizaciju cjelokupnog poslovanja Knjižnice. Na taj ćemo način transformirati sadašnju papirnatu knjižnicu u hibridnu, automatiziranu.