130. obljetnica Hrvatske narodne čitaonice “M. Gubec” Čepin

Na današnji dan, prije 130. godina – 28. studenoga 1895. godine, u „Kavani“ Židova Mavre Herrnhuta sastala se tadašnja čepinska inteligencija (katolički župnik Franjo Bato, pravoslavni paroh Jo-van Magarašević, veleposjednik Janko Rudman, školski učitelji i ravnatelji Vukašin Karleuša i Ferdo Raušenberger, „išpan“ Adolf Deutsch i doktor Eugen Chylak, liječnik u Čepinu) da bi, na prijedlog Franje Bate, ustrojila Čitaonicu.

Kako bi obilježili ovu važnu obljetnicu osnivanja prve čepinske čitaonice, postavljena je izložba u dva prostora: u Čitaonici i u izložbenim okvirima na stubištu, u prilaznom dijelu Knjižnici. U Čitaonici je, na zidu, natpisna ploča koja je uramljena. U staklenoj vitrini su preslika Zapisnika, Statut, Pravila Čitaonice, Izvještaji o radu, inventarne knjige, popisi članova, blagajnički dnevnici i dio fonda (domaćeg i stranog). U izložbenim je okvirima dan pregled rada Čitaonice od osnutka do udruživanja s Knjižnicom Centra za kulturu Čepin.

Iako je samostalno djelovala kroz četiri gostionice (Herrnhutova, Antuna Kralika, starijeg, Vilima Biglbauera i Josipa Kovačevića) i vodili su ju gostioničari, djelovali su po principima današnjih udruga i vrlo pedantno vodili dokumentaciju. Osim što je bila središte književnog i kulturnog života Čepina, Hrvatska narodna čitaonica „Matija Gubec“ igrala je važnu ulogu u očuvanju hrvatskog jezika i identiteta, osobito u vremenima kada su takve institucije bile ključne za očuvanje nacionalne svijesti. Čitaonica nije služila samo kao knjižnica već i kao prostor za razne društvene aktivnosti – organizirane su kazališne predstave, glazbene večeri, predavanja i rasprave o važnim društvenim i političkim temama. U njezinoj povijesti posebno se ističe angažman njezinih članova i volontera, koji su kroz različite inicijative i projekte doprinosili kulturnom životu.

Bilo bi nam posebno drago kada bi izložbu došli razgledati živući potomci onih koji su marljivo skrbili o ovoj čitaonici. Zasigurno imaju još saznanja koja mi nemamo, a koja bi bila korisna zapisati.

Povodom ove obljetnice objavljen je i stručni članak u kojem možete iščitati detalje o čitaonici: