Članovi Čitateljskog kluba “KljučČ” preporučuju – MAJA ŠIMATOVIĆ

Maja Šimatović, komercijalistica, farmaceutska tehničarka i kako voli reći vjerna članica Čitateljskog kluba “KljučČ”, preporučuje:

1. ČOVJEKOVO TRAGANJE ZA SMISLOM, Viktor E. Frankl

“Drugi nas je svjetski rat zadužio time što nam je proširio znanje o “psihologiji mase”, zato što nam je dao rat živaca i koncentracijske logore.” Viktor E. Frankl slavni neurolog i psihijatar, koji iz svog osobnog iskustva donosi svjedočanstvo iz koncentracijskih logora, te na temelju toga opis borbe duha, uma i tijela, neopisive patnje, dehumenizacije čovjeka, te na koncu traganje za smislom. Svi smo nekad u stanju traženja smisla našeg života, zato me knjiga oduševila jer i danas vodič za život, da svatko ponaosob treba pronaći smisao vlastitog života, kojeg otkrijemo u odgovoru na životne okolnosti. Bez obzira na okolnosti, čovjek zadržava slobodu da izabere stav. Viktor je pronašao smisao u ljubavi: “Istinu – da je ljubav konačni i najviši cilj kojem čovjek može stremiti.”

2. USKRSNUĆE, Lav Nikolajević Tolstoj

Roman o savjesti, kajanju i duhovnoj obnovi, Tolstojevo najdublje i moralno filozofsko djelo. Glavni junak, knez Dimitrij Ivanović Nehljudov proživljava duhovnu dramu pokušavajući da pronađe istinu, pravdu i smisao, nakon što se suočio sa svojim prijašnjim grijehom kada na sudu, kao porotnik, prepoznaje djevojku Maslovu, koju je zavodnički iskoristio i upropastio život. Iz tog suočavanja proizašlo je njegovo vlastito “uskrsnuće”, moralno i duhovno buđenje koje ga je vodilo putem pokajanja i pokušaja da ispravi nepravdu. Svi griješimo, samo ne dožive svi vlastito suočavanje sa samim sobom. Tolstoj je ovim romanom pokazao svoje vlastito obraćenje, dokaz da svaki čovjek ima pravo na novi život, i da dobro pobjeđuje zlo ako se odlucimo boriti protiv samog sebe, ne protiv ljudi. Ne možemo promjeniti druge, možemo promjeniti sebe.

3. PISMA STARIJEG ĐAVLA MLAĐEM, Clive Staples Lewis

Glavni lik mlađi đavao Wormwood i njegov stric Screwtape koji nizom pisama savjetuje svog nećaka kako da upropasti mladog vjernika Spikea. Alegorija s kršćanskom porukom, duboko duhovna i pomalo duhovita knjiga. Knjiga temeljena na Bibliji, prikazuje način na koji zlo djeluje, dubok uvid u duhovni život čovjeka, te sotonske zamke u koje često upadnemo i nesvjesno, jer ih ne prepoznamo na vrijeme. Stariji đavao savjetuje mlađeg kako da svog pacijenta navede na krivi put, ne nužno kroz velika zla, već strpljivo kroz male korake udaljavanja od istine, ljubavi i Boga. Kada se čovjek udalji od Boga, tada se približava zlu, i čini zlo. Jedno je sigurno, prije nego čovjek izabere da učini zlo, on uvijek dobije priliku da učini suprotno, ili da ispravi učinjeno i krene dobrim putem. Ova satirična fikcija poziva na budnost, da pazimo na svoje misli i riječi, jer na kraju misao postane djelo, a riječ može biti radost ili tuga.

“Dragi moj Wormwood! S velikim nezadovoljstvom saznao sam da je tvoj pacijent postao kršćanin. Još nema razloga za očaj. Stotine odraslih obraćenika opet su nam se vratile i sad su sigurno naši, nakon sto su kratko vrijeme proveli u taboru Neprijatelja. Sve duhovne i tjelesne navike pacijenta još uvijek nam govore u prilog.”

4. IVANA ORLEANSKA, Mark Twain

Hrabrost, odanost i izdaja su ono što ovaj roman čini vrijednim čitanja. Sam Mark Twain poznat kao skeptik i kritičar religije, upravo je kroz lik Ivane Orleanske pronašao ličnost koju je smatrao “najčistijim karakterom” u povijesti. U njegovoj interpretaciji Ivana je, unatoč svom velikom doprinosu naciji, suočena s izdajom, suđenjem i mučeničkom smrću. Ivana je živjela siromašno, bez ikakvog znanja, a ipak je svojom hrabrošću donijela pobjedu svom narodu. Mlada osoba koja nije zaslužila smrt, ali je ostala upisana u povijest. Hrabri ostaju, kukavice budu zaboravljene. Danas je potrebno puno Ivana Orleanskih, ali na duhovnom polju.

5. KRADLJIVICA KNJIGA, Markus Zusak

Radnja se događa za vrijem Drugog svjetskog rata, potresna priča koja prati djevojčicu Liesel Meminger, ratno siroče, koje kroz krađu knjiga i njihovo čitanje pronalazi smisao, slobodu i nadu u svijetu razorenim mržnjom i zlom. Pripovjedač “Smrt” nastupa tihim posmatranjem ljudske sudbine, život i smrt se isprepliću, jedino sto ostaje trajno su tragovi ljubavi i dobrote ljudi koje se usude svojom hrabrošću oduprijeti strahu i zlu. Liesel je simbol rasta i otpora, gradeći vlastiti svijet kroz rijeci, prvo nespretno uzimajući bez pitanja knjige, ali uvijek ih vraćajući na njihovo mjesto, ona pokazuje važnost pisane rijeci, utjehu u teškim vremenima i izgradnju u svakodnevnim životu. Riječi nas mogu spasiti, one koje govorimo i one koje pamtimo. Njen odnos sa udomiteljima i skrivenim Židovom Maxom, pokazuje čovječnost koja uvijek treba prevladati u nama, bez obzira što ideologija kaže. Zlo je uvijek zlo, i ono se ne može opravdati “cilj opravdava sredstvo”.

“Definicija koje nema u rječniku: Neodlazak: čin povjerenja i ljubavi, koji često otkriju upravo djeca.” Markus Zusak